Patohistološkom analizom kože i madeža uradi se dijagnosticiranje bolesti i diferencijacija dobročudnih od zločudnih promjena na koži. Biopsija se radi sa lokalnom anestezijom te je bezbolna a koriste se tangencijalna biopsija (shave), punch biospija, incizijska i ekcizijska biopsija.
Tangencijalna (shave) biopsija se radi skalpelom gdje se ulazi manjim kutom pod promjenu na koži i ona se odstranjuje. Nema potrebe za šavovima te ranica zarasta unutar nekoliko dana.
Punch biopsija se radi instrumentom koji je skalpel u obliku kruga te se uzme dovoljno kože i potkožnog tkiva. Kod manjih punch biopsija nema potrebe za stavljanje šavova dok kod većih od 4 mm potrebno je staviti šav.
Incizijska biopsija se radi kada je potrebno uzeti mali dio tkiva kod bolesti gdje je zahvaćen vaći dio kože kao što je psorijaza ili veće prekanceroze.
Ekcizijska biopsija je biopsija koja je ujedno i potpuno uklanjanje promjene na koži te u velikom broju slučajeva je i dovoljan tretman.
Vrsta biopsije koja je dovoljna za dijagnostiku zavisi od tipa promjene na koži ili oboljenja kože te se određuje na osnovu historije i dermatološkog pregleda.
Specijalistički dermatološki pregled i biopsije kože radi specijalista dermatovenerolog dr Zejna Velagić a rezultati PH nalaza se dobiju u roku od 10 radnih dana.

Testovi i pretrage koje se rade za kožna oboljenja u specijalističkoj dermatovenerološkoj ordinaciji Derma Estetika su:
1. Epikutani PATCH alergotest na kontaktne alergene
2. Isječak kože (shave /punch /incizijska /ekcizijska biopsija) sa patohistološkom analizom
3. Test na Demodex folliculorum
4. Test na parazite na koži za scabies (šugu)
5. Dermatoskopija madeža, izraslina i fleka
6. Trihoskopija vlasišta i dlaka
7. Aspiracija i detekcija filera u koži
8. Test Wood-ovom lampom
9. Nativni preparat na gljivice na koži i noktima

Jedan od načina tretiranja bruksizma (pretjeranog škripanja i stiskanja zubima) je ubrizgavanje Botox-a u mišiće koji pretjerano rade i stiskaju vilicu.
Bruksizam je stručni izraz za pretjerano, forsirano stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a pogotovo se javlja noću. Pri tome nastaje neobično dugo i nefiziološki jako opterećenje zuba i njihovih potpornih struktura. Ta navika je često u vezi sa emocionalnim stresovima, napetošću, strahom ili zamorom pri čemu je nesvjesno stiskanje zuba povezano sa snažnim pokretima donje vilice lijevo-desno i naprijed-nazad zbog čega dolazi do škripanja i trošenja zuba brušenjem zub o zub.
Prekomjerno škripanje zubima prouzrokuje trajno oštećenje zuba, uključujući i pucanje zubne gleđi, prelome zuba, povlačenje desni sa vratova zuba, oštećenje potpornog aparata zuba koje dovodi do gubitka zuba i oštećenje donjoviličnog zgloba. Vremenom dolazi do pojave izuzetno jake osetljivosti zuba i bolova u zglobovima, ušima i glavi, što stvara veliku napetost i nervozu kod pacijenata.
Bruksizam se uglavnom javlja noću a simptomi su
1. bol u zglobovima, ušima ili glavi koji se javlja odmah po buđenju i traje tokom dana;
2. povećanu osetljivost zuba na hladno, pritisak ili druge nadražaje;
3. pojava zaravnjenosti griznih površina zuba kao i smanjenje visine prednjih zuba.